U finalnoj verziji detaljnog prostornog plana (DPP) za Termoelektranu Pljevlja, Vlada nije definisala sve lokacije na kojima se planira odlaganje pepela i šljake tokom 40 godina rada novog bloka, koliko je njegov projektovani radni vijek, ukazali su iz MANS-a i Grin houma. Istakli su da je Vlada pribjegla kratkoročnim rješenjima kojima se planira nastavak odlaganja otpada na lokaciji Maljevac i otvaranje nove deponije u Šumanima.
U nacrtu DPP-a, koji je bio na javnoj raspravi u maju prošle godine, za deponiju Maljevac je bilo jasno naznačeno da je „u funkciji i pored nestabilnosti konstrukcije i pretpostavljenog urušavanja propusta“, kao i da „uslovi stabilnosti brane ne dozvoljavaju njeno dalje korišćenje iznad kote 813 metara“, zbog čega se nameće potreba zatvaranja i rekultivacije odlagališta.
– Dozvoljena visina odlaganja od 813 metara već je premašena, a Vlada je krajem 2014. godine potpisala kredit sa Svjetskom bankom od 50 miliona dolara, od čega je četiri miliona eura planirano za zatvaranje deponije Maljevac. Međutim, rečenice koje ukazuju na nestabilnost brane Maljevac su izbrisane iz finalne verzije DPP-a i dopisano je da su u prethodnom periodu izvršeni radovi rekonstrukcije u smislu stabilizacije brane. DPP ipak ne nudi odgovor na pitanje koliko je deponija i dalje opasna, a odvojena dokumentacija koju posjeduje MANS otkriva da EPCG, koja gazduje deponijom, planira da na slobodnom prostoru pored te deponije, a kojeg naziva Maljevac 1, nastavi sa odlaganjem pepela i šljake – navedeno je u zajedničkom saopštenju MANS-a i Grin houma.
Elektroenergetska inspekcija, kako su kazali, izvršila je na tom području kontrolu u junu prošle godine i utvrdila da je tokom odlaganja na deponiji Maljevac u prethodnom periodu ugrožen dalekovod, koji je u dijelu raspona postao pristupačan za ljude i životinje, zbog čega postoji realna opasnost i neophodno je da bude izmješten.
– Inspekcija je istovremeno ocijenila da je način za dalje odlaganje otpada da se na preostalom „slobodnom” prostoru odlagališta Maljevac stvore uslovi za odlaganje do iznalaženja trajne lokacije. EPCG je u međuvremenu ušla u pregovarački postupak javne nabavke za izmještanje dalekovoda i u februaru sa beogradskom firmom „Energomontaža“ zaključila ugovor vrijedan 750 hiljada eura za izmještanje dalekovoda, čime će faktički otvoriti prostor da u narednim godinama odlaže otpad na slobodnom prostoru pored postojeće deponije Maljevac, a potom je zatvori – pojasnili su oni.
Naveli su da se Vlada, prema finalnoj verziji DPP-a, vratila izvornoj lokaciji u Šumanima. Tu lokaciju je 2010. godine EPCG kupila za 7,5 miliona eura od Rudnika uglja radi otvranja deponije pepela i šljake.
– Umjesto da je definisala sva potencijalna mjesta za buduće deponije, Vlada je pribjegla kratkoročnim rješenjima, što je dodatna potvrda sumnji da nepripremljeno ulazi u čitav kompleksan investicioni projekat, jer prethodno nijesu ponuđeni odgovori na brojna pitanja, ne samo kada je riječ o lokacijama za deponije, već i o ekonomskoj isplativosti projekta – zaključili su iz MANS-a i Grin houma.
D.M.
Odustali od Potrlice zbog krivične prijave
Tokom javne rasprave, Vlada je pominjala kop Potrlica, kao mjesto za novu deponiju, a EPCG opredijelila 60 hiljada za izradu projektne dokumentacije. Izbor Potrlice, kako su kazali iz nevladinih organizacija, omogućio bi Rudniku uglja da uštedi značajna finansijska sredstva. Zbog toga je MANS nedavno podnio krivčnu prijavu protiv odgovornih u EPCG, jer bi odustajanje od Šumana značilo direktnu štetu od 7,5 miliona.